Wesley Clark, penzionisani američki general koji je komandovao NATO

snagama devedesetih godina, nedavno je upozorio da pitanje brutalnog konflikta na Balkanu nije riješeno. U autorskom tekstu za list The Washington Post napisao je, između ostalog, kako stalni politički sukobi etno-religijskog karaktera između nacija na ovom prostoru kontinuirano prijete da metastaziraju u nacionalne i regionalne krize čineći regiju primarnom metom uplitanja stranih sila.

Posebno je izdvojio uticaje Rusije, Kine i Turske na Zapadni Balkan, uz konstataciju da "dok su SAD i Evropa spavale, druge sile su se aktivirale".
 
Autorski tekst ovog američkog generala komentarisao je za Vijesti.ba vojni analitičar Đuro Kozar, koji smatra da Clarkova upozorenja treba najozbiljnije uzeti u obzir.
 
"Uvaženi i visokostručni general Clark bio je na ovim prostorima i dobro mu je poznata situacija, kako u ratu, budući da je bio komandant mirovnih snaga, tako i poslije rata, jer koliko mi je poznato on u jednom institutu izučava stanje na Balkanu", napominje Kozar.
 
Kako ističe, očigledni su sve veći uticaji velikih sila na BiH, a posebno na vojno-bezbjednosni sistem.
 
"Ovdje su prisutne razne vojno-obavještajne službe. Premda mnogi kažu da se sve zna, to nije tačno, jer da se sve zna, na Balkanu ne bi bile prisutne špijunske organizacije", navodi ovaj vojni analitičar.
 
Oružani sukob u BiH je okončan, ali se rat nastavlja drugim sredstvima, odnosno na sceni je specijalni rat. Kozar pojašnjava da taj pojam potiče iz socijalizma, ali da je i danas vrlo aktuelan. Riječ je o tome da se na razne načine pokušava destabilizovati situacija u zemljama južne Evrope.
 
"Što se tiče BiH, destabilizujući sindrom je u nekim političkim liderima koji pokušavaju da destruišu ovu državu. Prije svega, mislim na Milorada Dodika, a potom i na Dragana Čovića koji se s jedne strane zalaže za prijem BiH u EU i NATO, a s druge strane nezvanično i neformalno koalira sa Dodikom želeći da stvori treći entitet kroz Izborni zakon BiH, te da podrije dejtonsku BiH", navodi Kozar u razgovoru za Vijesti.ba.
 
Ukupna sigurnosna situacija u BiH na koju upozorava general Clark nije najpovoljnija, premda brojni zvaničnici kažu da to nije slučaj. Uzrok tome Kozar vidi u činjenici da bh. sigurnosne agencije nisu ujedinjene i centralizovane.
 
"Svaka od tih agencija ima svoj program i rad, ne razmjenjuju informacije, ne idu u zajedničke aktivnosti", navodi, između ostalog.
 
Kada je riječ o vanjskim faktorima koji utiču na stabilnost BiH, Kozar prevashodno izdvaja povratnike sa sirijskog ratišta, jer se bivši pripadnici tzv islamske države vraćaju, što legalno, što ilegalno, u našu državu.
 
"Druga opasnost svakako je val imigranata, jer se među njima nalaze i razni kriminalistički tipovi, koji su pobjegli iz svojih država jer su bili u zatvoru ili su osuđeni, pa bježe od pravde. Osim toga, imamo problem sa obavještajnim službama koje se infiltriraju u BiH. Tu mislim na obavještajne službe sa Istoka i Zapada, ali i iz islamskih zemalja. Predstavljaju se kao prijatelji, a zapravo rade za svoj groš", upozorava Kozar, te ukazuje i na uticaj Rusije, posebno u RS i Srbiji.
 
Osvrnuo se i na tezu da autorski tekst generala Clarka predstavlja i svojevrsni apel SAD-u i EU da u fokus pažnje ponovo vrate Zapadni Balkan.
 
"Jasno je da je Clark američki igrač i sigurno je njegova želja da zemlje koje nisu u NATO-u što prije uđu u ovaj vojni savez. Uveliko se priča o tome da je Makedonija skoro korak do NATO-a, čime bi se izbjegle tenzije u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Dakle, general Clark pokušava da animira američku javnost, ali i zvaničnike sa Zapadnog Balkana, pa samim tim i BiH, da se što više približe NATO-u, kako bi se spriječio prodor ruskih interesa na ovo područje", pojašnjava ovaj vojni analitičar.
 
On smatra da će se geostrateški interesi velikih sila u narednom periodu zaoštravati i međusobno sukobljavati.
 
"Tom sukobljavanju pogoduje neuređenost BiH u sigurnosnom smislu", upozorava Kozar.
 
 
  (Vijesti.ba)